Pravo na obaviještenost je upravljačko pravo i jedno od temeljnih prava članova društva s ograničenom odgovornošću, a koje pravo se očituje u dvije temeljne obveze uprave društva prema njegovim članovima:
Svrha postojanja ovog prava očituje se u ostvarivanju članskih prava u društvu jer omogućuje članovima bolju perspektivu prilikom donošenja bitnih odluka, kako u vidu izglasavanja odluka na skupštini društva, tako i u vidu donošenja osobnih odluka glede svojeg članstva u društvu. Važnost prava na obaviještenost napose se očituje u društvima u kojima članovi društva nisu ujedno i članovi uprave društva, odnosno nisu članovi upravljačke strukture društva.
Pravo na obaviještenost u d.o.o. stječe se stjecanjem poslovnog udjela u društvu te ga ima svaki član društva, bez obzira na veličinu njegovog poslovnog udjela. Može se ostvarivati na skupštini društva ili izvan skupštine, a sve sukladno proceduri propisanoj Zakonom o trgovačkim društvima, ukoliko društveni ugovor pobliže ne uređuje postupak za ostvarivanje navedenog prava.
Pravo na obaviještenost u d.o.o. proteže se na sve podatke vezane za unutarnje poslove i odnose u društvu, rad organa društva, uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva, bez obzira na to u kojem su obliku, odnose s drugim osobama i članovima društva, odnose društva s povezanim društvima te na sve informacije koje su članu društva potrebne za procjenu unutarnjih i vanjskih odnosa društva.
Pravo na obaviještenost zajamčeno je zakonom te se ne može isključiti čak niti društvenim ugovorom. Uprava društva dužna je udovoljiti zahtjevu svakog člana društva za ostvarivanje prava na obaviještenost i to bez odgađanja, odmah po primitku njegovog zahtjeva. Međutim, postoje određena ograničenja koja je moguće propisati društvenim ugovorom – npr. utvrđivanje posebnog postupka i oblika za davanje obavijesti, unošenje odredaba o čuvanju poslovne tajne i slično.
Iako Zakonom nije konkretno propisan rok za davanje obavijesti i dokumentacije na raspolaganje članovima društva, ipak je propisano da se isti moraju dati bez odgode, što upućuje na potrebu žurnog postupanja. Međutim, ipak se treba voditi okolnostima svakog pojedinog slučaja te postupiti po zahtjevu onoliko brzo koliko je to prema prilici moguće i razumno.
Oblik davanja obavijesti također nije propisan pa Uprava društva može odlučiti hoće li ih dati usmeno ili u pisanom obliku. Također, pravo uvida obuhvaća pravo na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva, bez obzira na to u kojem su obliku i gdje se nalaze. Društvo ih u svakom slučaju mora učiniti dostupnima članovima. Uvid se u pravilu obavlja u poslovnim prostorijama društva, a po potrebi i na drugom mjestu putem trećih osoba, ukoliko se dokumentacija tamo nalazi. Pritom je društvo dužno osigurati potrebno osoblje i tehnička sredstva za uvid članu koji ostvaruje pravo. Član društva ima pravo prilikom uvida praviti bilješke i preslike, a društvo mu u tome mora pomoći.
Pravo na obaviještenost nije strogo osobno pa se član društva za ostvarenje istog može poslužiti punomoćnikom, ali samo onim koji je obzirom na svoju profesionalnu obvezu dužan čuvati poslovnu tajnu (odvjetnik, revizor, porezni savjetnik).
Društvo može uskratiti pravo na obaviještenost, odnosno može odbiti dati članu obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako društvo ima nadzorni odbor jer isti u pogledu tih prava ima iste ovlasti kao i članovi društva. Dakle, ovo bi zapravo značilo da uprava može samo uskratiti neposredno ostvarenje prava na obaviještenost te se onda pravo na obaviještenost može odnositi na prava koja u tom pogledu članovi mogu ostvarivati u skupštini društva.
Također, mogućnost uskrate prava na obaviještenost predviđena je i kada postoji bojazan da bi član društva mogao to pravo koristiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu mogla nastati šteta. Ovdje se govori o objektivnoj vjerojatnosti, što znači da moraju postojati čvršće indicije postupanja člana koji je podnio zahtjev za ostvarenje prava na obaviještenost, u vidu korištenja dobivenih informacija na štetu društva (u korist konkurenata, objave u medijima i sl.)
Pravo na obaviještenost može se uskratiti i u slučaju kada se očito radi o zlouporabi tog prava (obijesno učestalo traženje obavijesti), ukoliko član zahtijeva informacije kojima društvo ne raspolaže i ne može ih pribaviti iz pravnih ili stvarnih razloga, ukoliko bi se društvo zbog davanja obavijesti moralo izložiti neprimjereno velikim troškovima ili ako su informacije stalno dostupne na Internet stranicama društva.
O uskrati odlučuje skupština društva (običnom većinom glasova) te se od navedenoga ne može odstupiti niti odredbama društvenog ugovora.
Članovi društva svoje pravo, ukoliko ga ne mogu ostvariti na gore opisani način, mogu ostvariti sudskim putem i to:
Napominje se da iscrpljenje izvanparničnog postupka nije procesna pretpostavka za podizanje tužbe i vođenje parničnog postupka. Oni se, dapače mogu inicirati i istovremeno.