Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj – stranci
Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za strance može biti izazovan proces jer je za uspješnu realizaciju iste potrebno dobro poznavati važeće propise. U ovom članku dat ćemo osnovni pregled informacija korisnih za kupnju ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj za strance državljane država članica EU.
Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj – stranci – osnovno zakonsko uređenje
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stjecanje vlasništva stranih osoba na nekretninama u Republici Hrvatskoj uređuje na način da su strani državljani stavljeni u drugačiji pravni položaj od hrvatskih državljana i pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Dobro od interesa za Republiku Hrvatsku
Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu posebnu zaštitu, stoga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu isključena mogućnost stjecanja prava vlasništva na istome, osim u slučaju nasljeđivanja po načelu uzajamnosti, u skladu s međunarodnim ugovorima ili posebnim propisima. Takvo je isključenje važilo i za državljane država članica EU i pravne osobe sa sjedištem unutar EU na isti način kao i za državljane te pravne osobe iz trećih država (države izvan Europske unije). Ovakvo zakonsko uređenje nije bilo u skladu s pravnom stečevinom Europske unije pa je Republika Hrvatska prilikom pristupanja EU morala preuzeti obvezu ukidanja ovakvog isključenja mogućnosti stjecanja prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu. Naime, do dana 1. srpnja 2023. godine stjecanje prava vlasništva pravnih osoba i državljana država članica EU na poljoprivrednom zemljištu u RH bilo je onemogućeno, odnosno mogućnost stjecanja vlasništva od strane tih osoba bila je odgođena do isteka moratorija.
Kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj – stranci – istek moratorija
Po isteku prijelaznog razdoblja predviđenog Aktom o pristupanju Europskoj uniji, Republika Hrvatska omogućila je slobodnu kupnju poljoprivrednog zemljišta pravnim osobama i državljanima država članica EU-a od dana 1. srpnja 2023. godine. Time je njihov pravni položaj izjednačen s položajem hrvatskih državljana i pravnih osoba sa sjedištem u RH. Drugim riječima, od dana 1. srpnja 2023. godine svi državljani država članica EU te pravne osobe sa sjedištem u državama članicama EU mogu pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani te pravne osobe sa sjedištem u RH stjecati pravo vlasništva na nekretninama, uključujući i na poljoprivrednom zemljištu.
Pravo prvokupa Republike Hrvatske
Pritom valja uzeti u obzir da Republika Hrvatska ima pravo prvokupa u slučaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta površine veće od 10 ha za kontinentalno područje i površine veće od 1 ha za priobalno područje, kao i kod kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta koje je prethodno bilo otkupljeno od Republike Hrvatske.
Stjecanje prava vlasništva – upis u zemljišnoj knjizi
Pravo vlasništva stječe se uknjižbom tog prava u zemljišnoj knjizi po prijedlogu stjecatelja, a uz uvjet da su prijedlogu priložene sve isprave koje ispunjavaju opće i posebne pretpostavke za uknjižbu koje propisuje Zakon o zemljišnim knjigama.
Prijedlozi za upise u zemljišnu knjigu u Republici Hrvatskoj mogu se podnijeti isključivo elektronskim putem preko odvjetnika ili javnog bilježnika.
Ovaj članak pruža samo opću pravnu informaciju i ne može se smatrati pravnim savjetom u konkretnim situacijama. Ukoliko Vam je potreban konkretan pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
